Rusija – Moskva, Borodinska bitka ili bitka za Moskvu
Zapadno od Ruske prestonice na udaljenosti od 125 km nalazi se selo Borodino. Ovom selo se ne bi razlikovalo od hiljade sličnih Ruskih sela da se ovde nije odigrala čuvena Borodinska bitka ili bitka za Moskvu kako je mnogi zovu. Moćni francuski Imperator Napoleon Bonaparta predhodnih godina zauzeo je gotovo čitavu Evropu. Kao poslednji i najveći cilj svojih pohoda Napoleon zacrtao osvajanje grada Moskve.
Iako se bitka odigrala na više od stotinu kilometara od grada dobila je ime bitka za Moskvu, jer se na Borodinskom polju rešavala sudbina prestonice. Bitka se odigrala sedmog septembra 1812 god. u kojoj je učestvovalo oko 300 000 vojnika. Francusku vojsku koju su francuzi činili oko 50% a ostatak brojni poraženi evropski narodi predvodio je Napoleon Bonaparta (43 godine).
Ruskom vojskom komandovao je čuveni general Kutuzov koji je tada imao 67 godina. Nakon krvave borbe na bojnom polju ostalo je oko 100 000 poginulih vojnika od kojih su dve trećine činili Ruski branitelji. Iako je Napoleon dobio bitku više nije imao snagu koja mu je bila neophodna da ispuni svoj cilj.
Veliki ruski pisac Lav Tolstoj bio je odličan poznavalc Napoleonovih ratova a u svom kapitalnom delu „Rat i mir“ opisije ruske borbe početkom XIX veka iz ugla glavnih likova romana. Jedan od glavnih likova je artiljerac, učesnik Borodinske bitke, Pjer Bezuhov. Na veliku proslavu 100 godina od Borodinske bitke slikar Franc Rubo naslikao je kružnu sliku (panoramu) slavne bitke.
Ukupna dužina slike iznosi 115 m, a visina 15 m. Na platnu je prikazan vrhunac krvave bitke kada su se obe vojske borile na život ili smrt. Muzejska postavka danas čini preko 400 originalnih predmeta koji su postaljeni u dnu slike i predstavljaju trodimenzionalni prikaz koji se gotovo neprimetno preliva na platno umetnka tako da na jedan poseban način dočarava posetiocu žižu jedne od najkrvavijih bitaka u istoriji čovečanstva.