10:00 h
3 sata
10-25
Prostor na kome se danas nalazi Kalemegdanska tvrđava naseljen je 7000 godina u kontinutitetu. Tokom kasnog neolita, na prostoru centralnog Balkana dolazi do naglog napretka ljudskih praistorijskih zajednica. Uzevši u obzir da je Vinčanska kultura, kao kasno neolitska zajednica izuzetnih ljudi, trajala hiljadu godina, jasno je zašto je postala kolevka evrposkog napratka i kulture.
Vinčanci su obrazovali velika naselja na širokom prostoru centralnog Balkana koji danas obuhvata osam evrposkih zemalja. Centar ove izuzetno napredne kulure nalazio se u današnem mestu Vinča, 8 km nizvodno od Beograda po kome je čitava kultura dobila ime. Na prostoru Kalemegdana ovi ljudi su imali svoje naselje sa kućama od pletera i lepa.
Razvoj kulture i specijalizacija određenih delova zajednice dovela je do izrade prelepih keramičkih posuda, ali i proizvodnje prvih metalnih alatki na Evropskom kontinentu. U okviru ove kulture započeli su mnogi kulturni procesi (specijalizacija proizvodnje, tipska arhitektura, intenzivna trgovina, topljenje metala i mnogi drugi) čiji razvijeni produkt živimo danas.
600 rsd
500 rsd
Uz laganu šetnju centralnim beogradskim ulicama započinjemo priču o prvim organizovanim ljudskim zajednicama na prostoru današnje Srbije. Najstarije stalno naselje na prostoru Srbije ali i Evrope nastalo je u Đerdapskoj klisuri i izgradili su ga stanovnici Lepenskog Vira pre 9000 godina.
Njihova kultura opstala je sve do 6000 god pre. n. e. na naše prostore dolaze neolitski stanovnici sa pripitomljenim životinjama i biljkama kao i sa znanjem izrade keramickih posuda. Prvi zemljoradnici su pravili svoja naselja na obalama reka ili nedaleko od njih.
Tokom kasnog neolita pre oko 7000 god. formirano je naselje u mestu Vinča gde je 1908 god. otkriven eponimni lokalitet po kome je čitava jedan kultura dobila ime.Do danas je otkriveno više od 800 naselja Vinčanske kulture na prostoru Srbije i rubnim delovima okolnih zemalja, kao i na prostoru Klemegdana gde se , takođe, nalazilo manje naselje Vinčanske kulture.
Stalna naselja od kojih su neka zauzimala površinu veću i od 50 ha kao i proizvodnja viška hrane dovela je do porasta ljudske populacije što je bio preduslov za ubrzanje proizvodnje. Dok lagano šetamo čućemo priču o prelepom keramičkom posuđu koje su vinčanci proizvodili ali i o prvim metalnom alatkama na Evropskom kontinentu.
Danas se najveći deo ostataka praistorijskih naselja nalazi pod zemljom i nije ih moguće videti, ali ćemo svakako imati priliku da vidimo predivan pogled sa Kelemegdana sličan onom koji su praistorijski ljudi videli iz svojih kuća.Priča nas dalje vodi ka prvim administrativnim znacima u Evropi, odnosno prvom sistemu beleženja svojine i vrednosti koje su osmislili ovi ljudi.
Pored zadivljujućih podataka o napretku ove civilizacije čućemo i nekoliko misterija čiji su odgovori do dan danas ostali u domenu pretpostvki. Ova čudesna praistorijska kultura će vas svakako zaintrigirati, jer sve ono što mi danas nazivamo razvijenom ljudskom civilizacijom počiva na temeljima koje su postavili ovi praistorijski ljudi.
Iako ćemo pričati o davnoj prošlosti neke od tema nikada ne zastarevaju, tako da svakako je dobro da upoznamo svoju prošlost da bi znali i svoju budućnost. Možda neki od razloga koji su uticali da ova blistava kultura nestane prete i našoj civilizaciji i stoga istraživanje davne prošlosti ne pradstavlja samo pogled unazad. Kraj programa.
10:00 - početak obilaska
10:00 - 13:00 - pešačka tura centraom Beograda (Kalemegdanska tvrđava)
13:00 - kraj obilaska
U slučaju otkavizanje ture primenjuju se opšti uslovi putovanja Turističke agencije Big tours.
Postoji mogućnost da su neke od fotografija korišćene u glaleriji ove ture preuzete iz sledećih publikacija:
– Vujović M., 2020. Rimska civilizacija na tlu Srbije. Beograd: HERAedu.
– Popović M., 2006. Beogradska tvrđava. Beograd: Javno preduzeće “Beogradska tvrđava”
– Trišić D., 2017. Kulturno blago Srbije u 1000 slika. Beograd: Vulkan izdavaštvo d.o.o.