09:00 h
5 sati
18-25
Beograd je jedan od najstarijih gradova na evropskom kontinentu, a prvi put su na ovim prostorima postojala organizovana naselja još 6000 god. pre. n.e. Na prostoru od Kalemegdana, putem Knez Mihajlove ulice do Trga republike odvijao se život grada pod različitim državama. Kalemegdanska tvrđava, koja vekovima „gospodari“ iznad ušća Save u Dunav, svedok je burne istorije ovoga grada. Mnoge priče koje se tiču velikih imperija, ali i malog čoveka i njegove sudbine nastale su na steni iznad ušća. Za vreme šetnje čućemo priče o keltskom, rimskom, vizantijskom, srpskom, bugarskom, mađarskom, turskom i austrijskom Beogradu. Rimske legije podigle su prve zidove od belih blokova sa Tašmajdana po kojima su Sloveni i nazvali Beograd („Beli grad“). Velike vojskovođe i kraljevi srednjeg veka, ali i zbivanja modernih dana ostavili su neizbrisive tragove na licu večno živog grada. Nakon završetka Drugog svetskog rata počinje izgradnja Novog Beograda koji danas predstavlja moderni uglavnom stambeni deo Beograda. Iako ste nebrojano puta prošli beogradskim ulicama verujemo da ćete neke od interesantnih priča čuti po prvi put i upotpuniti svoje znanje.
Privatne ture
Pešačku turu započinjemo u nedelju 13.05.2023. sa Studentskog trga (ispred Kapetan Mišinog zdanja – Rektorat Univeziteta u Beogradu) u 12:00. Prvo ćemo čuti priču o rimskim termama na Studentskom trgu, zatim ćemo proći pored ostataka rimskih ulica ispred TC Rajićeve. Pešačku turu ćemo nastaviti dalje kroz Kalemegdan park gde ćemo videti paviljon „Cvijeta Zuzorić“, zdanje koje je nekad bilo sedište Muzeja savremene umetnosti.
Prva kapija kroz koju ćemo proći je Leopoldova, nakon koje nas očekuju Barbakabni Zindan kapija koja je jedan od glavnih ulaza u grad. Na samom ulazu čućemo priču o crkvi Ružici čija kupola niče iz kalemegdanskih bedema 1867. godine, nakon povlačenja turske vojske. Prolaskom kroz Despotovu kapiju ulazimo u gornji grad a sa naše desne strane nalazi se jedina u potpunosti obnovljena kula gde je danas smeštena opservatorija (Astronomsko društvo „Ruđer Bošković“). Dok lagano šetamo gornjim gradom, čućemo priču o Česmi Mehmed-paše Sokolovića i delu očuvanog rimskog bedema koji se nalazi u neposrednoj blizini.
Nastavak pešačke ture ide pored Damad Ali-pašinog turbeta koje predstavlja grobno mesto velikog turskog vojskovođe. Pre nego što ugledamo ušće Save u Dunav proći ćemo pored jedinih, vidljivih ostataka srpskog srednjovekovnog ulaza u dvorski kompleks čiji je model postavljen na platou pored spomenika Pobednik. Prisetićemo se zapravo koju pobedu simboliše nagi muškarac sa orlom i mačem u ruci ali i šaljive anegdote vezane za njega. Naša tura vodi dalje pored Rimskog bunara koji niti je rimski, niti je bunar (ćućemo i zašto) do Kralj kapije. Veliko stepenište koje je rekonstruisano 1928. godine. za vreme velikog slavlja ima svoju tužnu priču. Laganom šetnjom sa prelepim pogledom na Novi Beograd proći ćemo pored Ambasade Francuske i doći do Beogradske Saborne crkve koja je posvećena Arhangelu Mihailu. Pored velike duhovne važnosti, crkva je poznata po tome što se ispred nje nalaze grobovi dva velika srpska prosvetitelja. Oni su svojom intelektualnom snagom stvorili uslove za veliki prosvetni prepored srpskog naroda.
Nedaleko od crkve nalazi se prelepo zdanje, Konak Knjeginje Ljubice, koje je sagrađeno odmah nakon donošenja Hatišerifa 1830. god. Konak je mnogo puta menjao svoju namenu tako da je bio Licej, Prva beogradska gimnazija, Apelacioni sud, Muzej Princa Pavla itd. Šetnju nastavljamo starim beogradskim ulicama do Obilićevog venaca gde se nalazi spomenik vojvodi Vuku. Spomenik je podignut 1936. god. kao zahvalnost srpskog naroda velikom rodoljubu i borcu za oslobođenje Stare Srbije.Naše naredno stajalište je na slavnom Trgu republike gde ćemo čuti priču o najvažnijoj, muzejskoj instituciji u Srbji – Narodnom muzeju kao i Narodnom pozorištu ali i priču o spomeniku Knezu Mihailu koji i danas rukom pokazuje na tek oslobođene gradove čije je ključeve dobio. Nakon obilaska Trga republike, našu turu nastavljamo vozilom u pravcu Novog Beograda.
Prelazimo preko Brankovog mosta, koji se pre rata zvao most kralja Aleksandra i nastavljamo dalje pored parka Ušće. U parku se nalazi i danas lepo zdanje zgrade Saveznog izvršnog veća (zgrada „SIV-a“ ), iznad koje vidimo zgradu „Geneksa“ ili zapadnu kapiju Beograda, kako beograđani često nazivaju ovu dominantnu građevinu. Pre nego što se vratimo u stari deo grada, imaćemo prilike da vidimo najveći kongresni centar bivše Jugoslavije – „Sava Centar“. Sa druge strane reke čeka nas zgrada „Beogradske industrije piva“, ali i Muzej Jugoslavije gde se nalazi grob Josipa Broza Tita, poznatiji kao „Kuća cveća“.
Nakon prolaska pored stadiona večitih rivala, Crvene Zvezde i Partizana dolazimo do najveće pravoslavne crkve ne Balkanu – Hrama Sv. Save. Izaći ćemo iz vozila i obići najveći pravoslavni hram na Balkanu „Hram Svetog Save“ koji pleni svojom monumentalnošću i lepotom. Nakon obilaksa hrama nastavljamo vožnju do Trga Slavija, zatim Nemanjinom ulicom do spomenika osnivaču dinastije Nemanjića. Proći ćemo ulicom Kralja Milana pored Novog i Starog dvora i stići do hotela Moskva. Nakon što čujemo priču o najvišoj srpskog zgradi pre Drugog svetskog rata završićemo naše panoramsko razgledanje na Studenskom trgu. Kraj programa.
sdfasdfsdfasdfasdf
sadfasdfasdasdf
dfgsdfgsdfgsdfg
asdasdfasdf
Test stranica da li napomena postoji