10:00 h
5 sati
15-25
Kalemegdanski plato su neolitski ljudi nastanili pre više od 7000 godina. Na prostoru današnje tvrđave Vinčanci su imali svoje naselje sa kućama od pletera i lepa. Tokom kasnog neolita na prostoru Centralnog Balkana dolazi do naglog napretka ljudskih praistorijskih zajednica. Uzevši u obzir da je Vinčanska kultura, kao kasno neolitska zajednica izuzetnih ljudi, trajala hiljadu godina, jasno je zašto je postala kolevka evrposkog napratka i kulture.
Vinčanci su gradili velika naselja na širokom prostoru centralnog Balkana koji danas obuhvata osam evropskih zemalja. Razvoj kulture i specijalizacija određenih delova zajednice dovela je do izrade prelepih keramičkih posuda ali i proizvodnje prvih metalnih alatki na Evropskom kontinentu. U okviru ove kulture započeli su mnogi kulturni procesi (specijalizacija proizvodnje, tipska arhitektura, intenzivna trgovina, topljenje metala i mnogi drugi) čiji razvijeni produkt živimo danas.
Centar ove izuzetno napredne kulure nalazio se u današnjem mestu Vinča, 8 km nizvodno od Beograd po kome je čitava kultura dobila ime. Ovom prilikom obići ćemo arheološki lokalitet Vinča sa mini muzejem ali i ogledno dobro Radmilovac gde ćemo moći da vidimo rekonstrukcije Vinčanskh kuća.
1000 rsd
800 rsd
Uz laganu šetnju centralnim beogradskim ulicama započećemo priču o prvim organizovanim ljudskim zajendicama na prostoru današnje Srbije. Najstarije stalno naselje na prostoru Srbije ali i Evrope nastalo je u Đerdapskoj klisuri i izgradili su ga stanovnici Lepenskog Vira pre 9000 godina.
Njihova kultura opstala je sve do 6000 god pre. n. e. na naše prostore dolaze neolitski stanovnici sa pripitomljenim životinjama i biljkama kao i sa znanjem izrade keramickih posuda. Prvi zemljoradnici na našim prostorima pravili su svoja naselja na obalama reka ili nedaleko od njih. Tokom kasnog neolita pre oko 7000 god.
Formirano je naselje u mestu Vinča gde je 1908. god. otkriven eponimni lokalitet po kome je čitava jedan kultura dobila ime.
Do danas je otkriveno više od 800 naselja Vinčanske kulture na prostoru Srbije i rubnim delovima okolnih zemalja. Na prostoru Kalemegdana nalazilo se takođe manje naselje Vinčanske kulture. Stalna naselja od kojih su neka zauzimala površinu veću i od 50 ha kao i proizvodnja viška hrane dovela je do porasta ljudske populacije što je bio preduslov za ubrzanje proizvodnje. Dok lagano šetamo Kalemegdanskim parkom, čućemo priču o prelepom keramičkom posuđu koje su vinčanci proizvodili ali i o prvim metalnom alatkama na Evropskom kontinentu.
Danas se najveći deo ostataka praistorijskih naselja nalazi pod zemljom i nije ih moguće videti, ali ćemo svakako imati priliku da vidimo predivan pogled sa Kelemegdana sličan onom koji su praistorijski ljudi imali iz svojih kuća. Priča nas vodi dalje ka prvim administrativnim zamcima u Evropi, odnostno prvom sistemu beleženja svojine i vrednosti koji su osmislili ovi ljudi.
Pored zadivljujućih podataka o napretku ove civilizacije čućemo i nekoliko misterija čiji su odgovori do dan danas ostali u domenu pretpostvki. Ova čudesna praistorijska kultura će vas svakako zaintrigirati, jer sve ono što mi danas nazivamo razvijenom ljudskom civilizacijom počiva na temeljima koje su postavili ovi praistorijski ljudi. Nakon pešačke ture kroz Kalemegdan ulazimo u vozilo i nakon kraće vožnje (30 min) dolazimo do arheološkog lokaliteta Vinča. Na samom lokalitetu imaćemo priliku da vidimo kulturni sloj debljine 10 m koji je nastao tokom 1000 godina življenja vinčanskih stanovnika na ovom mestu. Naselje u Vinči često nazivamo praistorijskom „metropolom“ pre svega zbog dužine njenog trajanja i lokacije.
Pored bogatog kulturnog sloja koji će vam umnogome pomoći da razumete ovu blistavu civilazicaiju nalazi se i manji muzej gde ćemo imati prilike da vidimo različite figurine, keramičke posude, alatke od kosti i roga koje nam pomažu da shvatimo kako su ovi drevni ljudi živeli. Na ovom prostoru Dunav nikada ne plavi i to su odlično znali prvi stanovnici Vinče. Na samo 10 minuta vožnje od lokaliteta nalazi se ogledno dobro Radmilovac gde ćemo moći da vidimo verodostojne rekonstrukcije Vinčanskih kuća koje će vam pružiti mogućnost da se uz interesantu priču vratite u prošlost 7000 god. Iako ćemo pričati o davnoj prošlosti neke od tema nikada ne zastarevaju, tako da je svakako dobro da upoznamo svoju prošlost da bi znali svoku budućnost. Možda neki od razloga koji su uticali da ova blistava kultura nestane prete i našoj civilizaciji i stoga istraživanje davne prošlosti ne pradstavlja samo pogled unazad. Nakon obilaska krećemo nazad za Beograd i završavamo našu turu. Kraj programa.
10:00 - početak obilaska
10:00 - 11:30 - pešačka tura po centru grada (park Kalemegdan)
12:45 - 13:30 Neolitsko arheološko nalazište Vinča
13:45 - 14:15 eksperimentalna rekonstrukcija neolitske kuće (Radmilovac)
15:00 - kraj obilaska
U slučaju otkavizanje ture primenjuju se opšti uslovi putovanja turističke agencije Big tours.
Postoji mogućnost da su neke od fotografija korišćene u glaleriji ove ture preuzete iz sledećih publikacija:
– Vujović M., 2020. Rimska civilizacija na tlu Srbije. Beograd: HERAedu.
– Popović M., 2006. Beogradska tvrđava. Beograd: Javno preduzeće “Beogradska tvrđava”
– Trišić D., 2017. Kulturno blago Srbije u 1000 slika. Beograd: Vulkan izdavaštvo d.o.o.