10:00 h
5 sati
15-25
Ko je živeo na prostorima današnje Srbije pre dolaska RImljana? Krajem Stare ere, teritorija današnje Srbije, bila je naseljena brojnim narodima (njihova imena saznaćete na turi 😊) koje su Rimljani pokorili za vreme vladavine Oktavijana Avgusta. Na ušću dve velike reke (Save i Dunava), Rimljani nailaze na stari keltski grad Singidun i grade novi kome daju ime Singidunum. Na prostoru Beograda, prvo je sagrađen samo vojni logor. Kada se lokalno stanovništvo priviklo na prisustvo Rimljana sagrađeno je i civilno naselje u kome je bila smeštena legija koja je brojala više od 5000 ljudi.
Grad je napredovao i širio se da bi za vreme cara Trajana dobio status Municipijuma. Singidunum kao i Taunrunum pripadali su mnogo složenijem sistemu rimskih utvrđenja na Dunavu koje se nazivao Limes (granica). U unutrašnjosti bogatih provincija, Rimljani su sagradili brojne gradove, puteve, hramove a rimski način života polako je prihvatalo lokalno stanovništvo.
Teritorija današnje Srbije bila je izuzetno važna za vreme Imperije o čemu svedoči i podatak da je na ovim prostorima rođeno 18 rimskih imperatora. Najznačajniji među njima su Konstantin Veliki (rođen u Naisu) i Justinijan Veliki (rođenu u Justinijani Primi). U rimskom Singidunum (Beogradu) oko 330 god. rodjen je jedan imperator -Jovian. Rimljani su vladali Singidunumom i Balkanom generalno do sredine V veka kada je limes srušila hunska vojska pod vođstvom Atile i prodrla duboko u unutrašnjost carstva.
1000 rsd
700 rsd
Pešačku turu započinjemo u subotu 26.10.2024. ispred prostorija „Big tours-a“ (Kralja Milana br. 8, preko puta starog dvora) ili na glavnom gradskom trgu (Trg republike) u 12:00h. Uz laganu šetnju glavnim, beogradskim ulicama počinjemo priču o rimskom osvajanju Balkanskog poluostrva. Ostaci rimskih građevina nalaze se svuda ispod užeg centra Beograda, ali ih zapravo možemo videti na samo na nekoliko mesta.Prvo ćemo obići ostatke rimskih kupatila (termi) koja su bila važan deo rimskog društva.
Videćemo ostatke rimske ulice (Decumanus), koja je delila vojni od civilnog dela grada, a otkrivena je prilikom izgradnje tržnog centra. Na svega 50 m od ostataka antičke ulice, nalaze se ostaci vodovodne cevi koja je snabdevala vodom grad sa udaljenosti od gotovo 10 kilometara.Moćna kapija, čiji se ostaci danas nalaze ispod zemlje, predstavljala je ulaz u vojni logor IV Flavijeve legije.
Našu šetnju nastavljamo kroz Kalemegdanski park do Zindan kapije, gde ćemo imati priliku da vidimo bele blokove koji su činili deo rimske fortifikacije. Uz priču o rimskom Limesu (granici) i legiji IV Flavijevoj nastavljamo put ka Gornjem gradu. Nakon novijih arheoloških iskovanja, na Gornjem gardu su otkriveni ostaci zidova rimskog kastruma sa početka II veka. Moćni beli bedemi, na dominatnom Kalemegdanskom bregu, bili su vidljivi sa velike udaljenosti.
U podzemlju Kalemegdanske tvrđave, na Donjem gradu smešten je veliki Lapidarijum. Brojne rimske stele svedoče da su u Singidunumu živeli i izuzetno bogati građani čiji je status često simbolično predstavljan sa raskošnim dekorativnim elementima. Nakon ponovnog ulaska u Gornji grad imaćemo prilku da uživamo u prelepom pogledu sa Kalemegdana, pogledu koji se nije mnogo promenio od vremena antičkog Rima. Napravićemo kratku pauzu pored rimskih sarkofaga i čuti priču o božanstvima kojima su prinošene žrtve uz velike proslave i žrtvovanja.
Priča o odlično opremljenoj i dobro organizovanoj rimskoj legiji, koja je brojala oko 5000 vojnika, otkriće vam tajnu rimskog uspeha. Velike rimske vile (ekonomskog karaktera), koje su se nalazile u neposrednoj blizini gradova, bili su zadužene za proizvodnju hrane za rimske gradjane. Nakon obilaska Kalemegdana, autom prelazimo na drugu stranu reke do starog centra Zemuna. U srcu Zemuna nalazi se Gardoš sa Milenijumskom kulom, koja je sagrađena na temeljima rimskog utvrđenja, Taurunuma.
Iako je ovaj grad bio znatno manji od Singidinuma, njegova pozicija bila je izuzetno važna za odbranu grada. Rimska Dunavska flota koja je odigrala važnu ulogu u osvajanju Balkanskog poluostrva bila je smeštena upravo u luci grada Taurunuma. Grad je predstavljao deo sistema utvrđenja koji su činili osnovnu odbranu rimske granice – Limes.
Sa kule Gardoš imaćemo priliku da pogledamo Singidunum iz ugla kako su ga nekada videli stražari Taurunuma, potom ćemo se vratiti u stari deo grada gde ćemo imati priliku za ručak u nekom od resotorana sa tradicionalnom balkanskom kuhinjom. Kraj programa.
10:00 - početak obilaska
10:00-12:30 - pešačenje po centru grada (ostaci rimskih termi, Lapidarijum, bivši vojni logor Legionara)
13:00 - 14:15 - Kula Gardos (lokacija rimskog grada Taurunum)
15:00 - kraj obilaska
U slučaju otkavizanje ture primenjuju se opšti uslovi putovanja turističke agencije Big tours.
Postoji mogućnost da su neke od fotografija u ovoj turneji preuzete iz sledećih publikacija (knjiga):
– Vujović M., 2020. Rimska civilizacija na tlu Srbije. Beograd: HERAedu.
– Popović M., 2006. Beogradska tvrđava. Beograd: Javno preduzeće „Beogradska tvrđava”
– Trišić D., 2017. Kulturno blago Srbije u 1000 slika. Beograd: Vulkan izdavaštvo d.o.o.